Prezentacija projekta „Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE&ME “ održana je 6. septembra 2017. godine u 19:30 u Domu kulture Ilija Marković u Gornjoj Lastvi.
U prelijepoj atmosferi najočuvanijeg gornjeg sela na Vrmcu u priču o agrikulturnom pejzažu, kao osnovnoj sastavnici kulturnog pejzaža- svjedočanstva sudejstva prirode i čovjeka na nekom prostoru, gosti su uvedeni projekcijom dokumentarnog filma „Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora“ autora Dušana Vulekovića.
O projektu, planiranim aktivnostima i očekivanim efektima govorile su predstavnice partnerskih organizacija- Centra za održivi prostorni razvoj Expeditio, Kulturno zavičajnog udruženja NAPREDAK Gornja Lastva i Maslinarskog društva „Boka“- Aleksandra Kapetanović, Marija Nikolić i Vesna Đukić, te, u ime saradnika na projektu- Mreže za ruralni razvoj Crne Gore, njen predsjednik Ratko Bataković.
„U Crnoj Gori danas vrijednost tradicionalnih poljoprivrednih pejzaža nije dovoljno prepoznata, tradicionalni pejzaži nisu zvanično zaštićeni i uglavnom su izmijenjeni ili devastirani i njima se neadekvatno upravlja. Ubrzani gubitak poljoprivrednih pejzaža dovodi do gubitka važnog dijela kulturnog pejzaža, kao i održive poljoprivrede“, istakla je na početku prezentacije Aleksandra Kapetanović. Sudbinu agrokulturnih pejzaža Boke, koji su ga, ako govorimo o Kotorsko-risanskom basenu, pored drugih prirodnih i kulturnih značajki preporučile za listu UNESCO-a, prikazala je na primjeru mijena u pejzažu Dobrote. Sredinom prošlog stoljeća potpuno kultivisan teren, do samog podnožja brda okićen terasastim vrtovima, s kamenim naseljem uz samu obalu, industrijalizacijom je lagano prepuštan makijskom rastinju, da bi, posebno u posljednjih nekoliko godina postao jedna od najvećih „rana“ Boke, prostor bespovratno devastiranog pejzaža.
„Tradicionalni poljoprivredni pejzaži govore o nama. Nastajući tokom vremena, kroz različite poljoprivredne aktivnosti ljudi na određnom prostoru, ovi pejzaži govore o lokalnim kulturama, one su odraz identiteta, u kontekstu ukupnog kulturnog pejzaža predstavljaju osnovne resurse jedne teritorije“- istakla je Marija Nikolić. Nabrajajući sve projekte KZU Napredak Gornja Lastva, koji su na neki način prethodnica AGRISCAPE projekta, podsjetila nas je na davnu 1988.godinu, kada je Opština Tivat finansirala izradu programa revitalizacije 13 ambijantalnih cjelina na svojoj teritoriji, a pilot zona tog projekta, mjesto odakle je sve počelo, bila je upravo Gornja Lastva. „Iako se može činiti da efekti oživaljavanja života u selu nisu postignuti, ipak jesu. Jer selo na svoj način i dalje živi“- dodala je Nikolić. Kroz projekat će se pokušati doći do detaljne slike poljoprivrednog pejzaža sela u prošlosti, a ovu sliku partneri će sklopiti detaljnom analizom arhivske građe, fotodokumentacije, prikupljanjem podataka i sjećanja rijetkih svjedoka nekad dinamičnog živta sela, kao i mapiranjem i analizom terena. „Uređeni poljoprivredni pejzaži imaju ekološku, ekonomsku i estetsku vrijednost. Koju mi trebamo prepoznati i unaprijediti. Ali ne zbog turizma. Zbog nas samih. Zbog kvaliteta našeg života. Pa onda i kao način da privučemo ljude da dodju. I da uživaju u našim pejzažima,“ rekla je Nikolić, najavljujući da nas već kroz mjesec dana u Gornjoj Lastvi očekuje okrugli sto, koji će okupiti sve subjekte prepoznate kao relevantne za temu, kako bi se obezbijedio dijalog i osnovne pretpostavke za uspostavljanje daljnje saradnje.
Kroz AGRISCAPE&ME radiće se na jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva koje se bave kulturnom baštinom, pejzažom i poljoprivredom kako bi se mogle zalagati za poljoprivredni pejzaž i održivu poljoprivredu i stvaranju platforme relevantnih aktera u oblastima poljoprivrede, kulturne baštine, pejzaža i planiranja koja će doprinijeti unapređenju zakonskog i institucionalnog okvira za zaštitu, planiranje i upravljanje tradicionalnim poljoprivrednim pejzažom u cilju razvoja održive poljoprivrede u Crnoj Gori.Takođe, kroz različite aktivnosti, radiće se i na poodizanju svijesti o poljoprivrednom pejzažu kao vrijednom sloju kulturnog pjezaža i o važnosti njegove obnove za održivu poljoprivredu.
„Maslinjake ima Španija, prelijepim morima maslina hvali se Italija. Ali, meni je najmilija ona moja maslina. Jer ona nije samo ekonomija, ona nije samo hrana. Ona je naš način života“- iz perspektive svog bokuna poljoprivrednog pejzaža pozdravila je Vesna Đukić, izvršna direktorica Maslinarskog društva Boka, nastalog udruživanjem više manjih društava 2003.godine. Govoreći o aktivnostima i nastojanjima društva, kako u konkretnoj pomoći uzgajivačima, tako i zastupanju njihovih interesa kod donosioca odluka, Đukić je podsjetila da su upravo uređeni maslinjaci prva linija odbrane od požara, koji su ovoga ljeta na Luštici odnijeli i stoljetne maslinjake zarasle u draču. Isti požari ogoljeli su međe, koje svjedoče o nekad u potpunosti kultivisanom poljoprivrednom pejzažu. „Nadamo se da ćemo bar malo pomaknuti stvari, da ćemo pomoći da se mladi ljudi okrenu selu. Da shvate benefite i ljepotu života koju čuva selo“- poručila je Đukić.
Mreža za ruralni razvoj Crne Gore je organizacija koja djeluje na teritoriji cijele zemlje i nastoji da različitim aktivnostima podrži poljoprivrednike. Od obezbjeđivanja subvencija i konkretne podrške, preko zastupanja interesa poljoprivrednika, do podrške u formiranju klastera, što je za zemlju poput naše, sa mahom malim poljoprivrednim proizvodnjama, najbolji način za plasman proizvoda. „U vremenu globalizacije, svuda imamo iste shoping mall-ove, iste brendove. Ono što govori o nama, o tome ko smo mi, što nas čini kulturom, to je upravo naše selo. I dok su dodata vrijednost bogataša njegov novac i materijalna dobra, dodata vrijednost poljoprivrednika je sloboda. Ista ona sloboda, koju bogataš shvati da je izgubio, pa pokušava da je vrati, a obično ne uspije, jer bude kasno“- rekao je Ratko Bataković, predsjednik organizacije, govoreći o važnosti očuvanja poljoprivrednog pejzaža iz ugla ruralnog razvoja i značaju povratka selu, odnosno zaustavljanju migracija.
Prezentacija je zaokružena projekcijom još jednog dokumentarca- filma o vrijednostima Vrmca autora Antona Gule Markovića, nastalog u okviru projekta „Baština- pokretač razvoja“, koji se detaljno bavio svim slojevima i kategorijama prirodnog i kulturnog nasljeđa Vrmca.
